Okrugli stol: Reforme u visokom školstvu – nova radna mjesta u nepredvidivoj budućnosti

Odbor za suradnju s gospodarstvom i regionalni razvoj Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, Inovacijskim centrom Nikola Tesla i Fakultetom elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu organizira okrugli stol pod nazivom:

"Reforme u visokom školstvu – nova radna mjesta u nepredvidivoj budućnosti"

Teme i predavači Okruglog stola su:

  • Uloga javne uprave u kreiranju tržišta rada - Irena Bačelić i Lana Lukačić, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
  • Trendovi umrežavanja akademske i poslovne zajednice - prof. dr. sc. Mislav Grgić, Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva
  • Izazovi pred FER-om – možemo i hoćemo i više - prof. dr. sc. Gordan Gledec, Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva
  • Reforme u visokom školstvu – nova radna mjesta u nepredvidivoj budućnosti: pogled iz Končara - doc. dr. sc. Ivan Bahun i dr. sc. Siniša Marijan, KONČAR – elektroindustrija d.d., KONČAR – Institut za elektrotehniku d.d.
  • Reforme u visokom školstvu – nova radna mjesta u nepredvidivoj budućnosti: pogled iz Ericsson Nikola Tesla - prof. dr. sc. Darko Huljenić, Ericsson Nikola Tesla
  • Rimac Automobili – danas i sutra - dr. sc. Antonija Mršić-Radas, Rimac Automobili

Moderator Okruglog stola: prof. emer. dr. sc. Nedjeljko Perić, predsjedatelj Odbora za suradnju s gospodarstvom i regionalnu suradnju HATZ-a.

Okrugli stol održat će se online/hibridno, ovisno o epidemiološkim okolnostima, 4. prosinca 2020. godine u terminu od 14:00 do 16:30 sati. Fizički pristup predavanju planiramo u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore, Rooseveltov trg 2 ili Sivoj vijećnici FER-a, o čemu će zainteresirani biti pravovremeno informirani.

U nastavku obvijesti nalaze se sažeci izlaganja i kratki životopisi predavača.

Irena Bačelić i Lana Lukačić: "Uloga javne uprave u kreiranju tržišta rada"

Sažetak

Moderno tržište rada zahtjeva stalni razvoj vještina i znanja tijekom cijelog radnog vijeka. Radnici, a i poslodavci u 21. stoljeću, moraju se kontinuirano prilagođavati novim poslovnim procesima i brzom tehnološkom napretku. Razvoj digitalnih tehnologija promijenio je način poslovanja poduzeća, način komunikacije i razmjene informacije među ljudima te način interakcije u javnom i privatnom sektoru. Kako bi se obrazovni sustav uskladio s potrebama tržišta rada započela je primjena Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira (HKO) kojeg je Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (MRMSOSP) sunositelj zajedno s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Da bi se dinamiziralo naše tržište rada, MRMSOSP razvija novi "Portal tržišta rada" koji će preko web-sučelja omogućiti korisnicima pristup informacijama o potrebama na tržištu rada. Potrebe za stalnim usklađivanjem i unapređenjem kompetencija u promjenjivim uvjetima tržišta rada i sve veća raznolikost ponude u obrazovanju dovode do povećane potrebe za planiranjem profesionalnog razvoja i upravljanja karijerom. Stoga će MRMSOSP će uskoro započeti projekt "Unaprjeđenje sustava cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja – faza I" kojim će se pružiti podrška uspostaviti sustava profesionalnog usmjeravanja na svim razinama obrazovanja i sustavu rada i zapošljavanja.

Kratki životopisi

Irena Bačelić je načelnica Sektora za razvoj tržišta rada u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. U njezine odgovornosti spadaju i politike, programe i mjere iz područja zapošljavanja, usklađivanje obrazovanja potreba tržišta rada, razvoj Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO) te analiza trendova na tržištu rada u smislu potražnje za radnom snagom. Prije rada u Ministarstvu, radila je kao savjetnik za profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere za nezaposlene, s posebnim naglaskom na teže zapošljive osobe, s ciljem razvijanja njihovih vještina, osobito u traženju zaposlenja. Na sadašnjem radnom mjestu uključena je i u provedbu Garancije za mlade u Hrvatskoj, a predsjednica je Foruma za profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere u RH od 2014. godine. Uz to, radi na uspostavi partnerstva s obrazovnim institucijama i komorama, kako bi se unaprijedilo područje usklađivanja ponude i potražnje na tržištu rada. Također je i članica Odbora za zapošljavanje Vijeća EU (EMCO) i radne skupine za uspostavu kompetencijskog okvira na razini EU (ESCO).

Lana Lukačić je voditeljica Službe za praćenje i usklađivanje potreba tržišta rada u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Prije Ministarstva, radila je u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje na poslovima uspostave Centara za informiranje i savjetovanje o karijeri kao i savjetovanja osoba s ciljem razvoja vještina upravljanja karijerom. Na sadašnjem radnom mjestu uključena je u provedbu HKO-a, vrednovanje standarda zanimanja te kao nacionalni koordinator za regulirane profesije sudjeluje u radu  grupe koordinatora na EU razini. Članica je i radne skupine za uspostavu kompetencijskog okvira na razini EU (ESCO).


Prof. dr. sc. Mislav Grgić: "Trendovi umrežavanja akademske i poslovne zajednice"

Sažetak

U predavanju će se prikazati primjeri suradnje akademske zajednice i gospodarstva, s naglaskom na iskustva s Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu. Iznijet će se podaci o rezultatima koje postižu maturanti na ispitima Državne mature i njihovoj kvaliteti pri upisu FER-a, kao i trendovima interesa za upisom fakulteta u područjima STEM. Prikazat će se primjeri dobre prakse vezani uz popularizaciju područja STEM, sve s ciljem da se privuku najbolji studenti i kasniji doktorandi i zaposlenici fakulteta koji će raditi i istraživati u suradnji s gospodarstvom. Detaljnije će se iznijeti višegodišnji podaci o projektnoj suradnji FER-a s hrvatskim gospodarstvom, uključujući i istraživačko-razvojne projekte BICRO PoC i sve dosadašnje IRI-projekte. Pojasnit će se na koji način FER potiče svoje istraživače na aktivnije bavljenje znanstvenim radom. Prikazat će se aktivnosti Centra karijera FER-a kao izvrsne spone između Fakulteta i poslovnih subjekata. Posebno će biti istaknuta ustanova Inovacijski centar Nikola Tesla (ICENT), čiji je osnivač FER, a koja u Hrvatskoj predstavlja jedinstvenu sponu između znanstvenih istraživanja i inovacija te primjene rezultata istraživanja u hrvatskome gospodarstvu.

Kratki životopis

Mislav Grgić rođen je u Osijeku. Diplomirao je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu 1997. godine. Na FER-u je magistrirao 1998. godine, a doktorirao 2000. godine. Od 1997. godine zaposlen je u Zavodu za komunikacije i svemirske tehnologije FER-a. Trenutačno radi na FER-u kao redoviti profesor u trajnom zvanju. Od 2014. do 2018. godine obnašao je dužnost dekana FER-a. Od listopada 2015. godine posebni je savjetnik rektora za područja STEM i međunarodne projekte. Od prosinca 2018. godine voditelj je alumni-zajednice FER-a, koja ima više od 20.000 članova. Bio je voditelj ili istraživač na 15 međunarodnih i 13 domaćih znanstvenih projekata. Autor je više od 200 znanstvenih i stručnih radova, koji imaju preko 4500 citata prema bazi Google Scholar, što ga svrstava među najcitiranije znanstvenike Sveučilišta u Zagrebu, pri čemu je najcitiraniji znanstvenik FER-a. Od srpnja 2019. godine primljen je kao redoviti član u Europsku akademiju (Academia Europaea). Od 2012. godine redoviti je član Akademije tehničkih znanosti Hrvatske (HATZ). Dobitnik je brojnih nagrada, odlikovanja i priznanja za svoj znanstveni, organizacijski i stručni rad.


Prof. dr. sc. Gordan Gledec: "Izazovi pred FER-om – možemo i hoćemo i više"

Sažetak

Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) trenutačno je najznačajnija visoko-obrazovna i znanstveno-istraživačka ustanova u Republici Hrvatskoj iz područja elektrotehnike, računarstva te informacijskih i komunikacijskih tehnologija. FER ima izniman znanstveno-istraživački rad. S trenutačno aktivna 242 znanstveno-istraživačka kompetitivna projekta, FER je najtraženiji partner za suradnju u istraživanjima i razvoju inovacija. FER njeguje snažnu suradnju s gospodarstvom na lokalnoj i međunarodnoj razini, a u istraživanjima i razvoju pomaže poduzećima i agencijama koje nemaju takve samostalne mogućnosti. FER ima aktivnu društvenu ulogu u razvoju javnih politika, suradnji s udrugama civilnoga društva te suradnji s drugim edukacijskim ustanovama na svim razinama. Studijskim programima na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini, FER privlači najbolje studente iz Hrvatske što je izuzetno vidljivo po kriteriju uspjeha iz Matematike i Fizike na Državnoj maturi pri upisu srednjoškolaca na preddiplomske studije. Na tržištu rada je izuzetno velika potraga za studentima svih FER-ovih studijskih programa te trenutačno oko 250 poduzeća putem Centra karijera FER-a traži svoje buduće djelatnike. Od akademske godine 2021./2022., FER započinje izvoditi sve svoje studijske programe (preddiplomske, diplomske i doktorske) na engleskom jeziku. Dugoročni je cilj FER-a pri tome značajno doprinijeti povećanju broj stručnjaka u području STEM, povećati priljev stranih studenata u Hrvatsku i povećati dvosmjernu mobilnost studenata i nastavnika. Novi studijski programi usklađeni s najboljim svjetskim uzorima kreirani su dovoljno fleksibilno da dugoročno zadovoljavaju potrebe studenata, tržišta rada te osoblja visokog Fakulteta.

Kratki životopis

Gordan Gledec dekan je Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (FER) i redoviti profesor na Zavodu za primijenjeno računarstvo. Njegovi znanstveni i nastavni interesi vezani su uz tehnologije interneta i World Wide Weba, sigurnost na internetu, uporabivost weba, interakciju čovjeka i računala te obradu prirodnoga jezika. Nositelj je nekoliko kolegija na preddiplomskim i diplomskim studijima te na poslijediplomskom doktorskom i poslijediplomskim sveučilišnim studijima. Bio je mentorom preko 120 studenata na svim razinama studija. Objavio je preko 40 stručnih i znanstvenih radova u zbornicima domaćih i međunarodnih konferencija te u časopisima. Surađivao je na desetak međunarodnih projekata i studija i ekspertiza za hrvatska poduzeća. Na FER-u je od 2010. do 2014. godine bio predsjednik Povjerenstva za upravljanje kvalitetom, a od 2014. do 2018. godine prodekan za znanost. Bio je član Radne skupine za izradu strategije informatizacije Sveučilišta u Zagrebu od 2011. do 2013. godine. Godine 2013. bio je član Radne skupine za izradu strategije osiguravanja kvalitete Sveučilišta u Zagrebu. Od 2014. godine član je Vijeća tehničkoga područja Sveučilišta u Zagrebu, a od prosinca 2018. godine član je Senata Sveučilišta u Zagrebu. Od 2004. godine član je, a od 2011. godine predsjednik Povjerenstva za upravljanje domenom .hr, neovisnog stručnog tijela Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNet, koje je zaduženo za upravljanje domenskim prostorom Republike Hrvatske.


Doc. dr. sc. Ivan Bahun i dr. sc. Siniša Marijan: "Reforme u visokom školstvu – nova radna mjesta u nepredvidivoj budućnosti: pogled iz KONČARA"

Sažetak

Društva Grupe KONČAR djeluju u području elektroenergetike, transporta i industrije te zapošljavaju 3448 radnika. Poslovne aktivnosti zasnivaju se na vlastitom znanju i naprednim tehnologijama u okviru manjih serija ili specifičnih proizvoda i usluga. Grupa zapošljava 40 % suradnika s višim i visokim obrazovanjem, pretežno iz STEM područja. Očekuje se kako će buduća radna mjesta zahtijevati kombinaciju tradicionalnih i novih vještina i znanja, odnosno formalni i neformalni obrazovni sustav koji potiče kontinuirano obrazovanje i prilagodbu novim poslovnim izazovima. To će nametati potrebu za stručnjacima koji znaju kombinirati postojeća i buduća specijalistička znanja, ali i stručnjacima koji se istovremeno mogu nositi s multidisciplinarnim složenim tehničkim i društvenim problemima. Zbog toga se uočava potreba za učinkovitijim povezivanjem fakulteta i visokih škola kako međusobno, tako i s gospodarstvom putem  fleksibilnijih studijskih programa i povećanjem broja zajedničkih projekata.

Kratki životopisi

Doc. dr. sc. Ivan Bahun rođen je 16. rujna 1960. godine. Na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1984., magistrirao 1992. i doktorirao  2005. godine. Sudjeluje u izvođenju nastave na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, gdje je trenutno u naslovnom znanstveno-nastavnom zvanju docenta. Član je gospodarskog savjeta Fakulteta strojarstva i brodogradnje te Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Od 1985. godine radio je na poslovima istraživanja i razvoja u Elektrotehničkom institutu Rade Končar. Od 1993. do 2001. godine u Končar - Institutu za elektrotehniku bio je upravitelj Zavoda za elektroniku i rotacijske strojeve. Od 2001. do 2005. godine bio je član Uprave Končar - Instituta za elektrotehniku, a  2003. godine postaje i direktor konzorcija CROTRAM, koji čine Končar, TŽV-Gredelj i Đuro Đaković, za razvoj i isporuku niskopodnih tramvaja za grad Zagreb. Od 2005. godine predsjednik je Uprave Končar - Električnih vozila gdje su razvijeni moderni niskopodni električni i diesel-električni vlakovi. Trenutno je član Uprave i zamjenik predsjednika Uprave Končar - Elektroindustrije.

Dr. sc. Siniša Marijan zaposlen je u KONČAR-u od 1984. godine,  a od 2011. obnaša različite dužnosti u upravi Društva. Trenutno je direktor KONČAR – Instituta za elektrotehniku. Sudjelovao je u brojnim razvojno-istraživačkim projektima u području elektroenergetike i transporta s naglaskom na razvoj modularnih sklopovskih i programskih platformi ugradbenih računalnih sustava za rad u stvarnom vremenu. Voditeljstvo i sudjelovanje u razvojno-istraživačkim projektima rezultiralo je uvođenjem novih proizvoda visokih jediničnih cijena u redovitu proizvodnju u Grupi KONČAR. Riječ je, prije svega, o digitalnim regulatorima napona sinkronih strojeva, upravljačkim uređajima tramvaja lokomotiva,  vlakova, modularnim ugradbenim rješenjima sustava upravljanja vjetroagregatom, razvoju programske i sklopovske podrške te komunikacijske infrastrukture za upravljačku elektroniku pretvarača glavnih i pomoćnih pogona tramvaja, vlakova i vagonskih pretvarača. Dobitnik je većeg broja nagrada i priznanja.


Prof. dr. sc. Darko Huljenić: "Reforme u visokom školstvu – nova radna mjesta u nepredvidivoj budućnosti: pogled iz Ericsson Nikola Tesla"

Sažetak

Kontinuirani tehnološki razvoj zasniva se na dinamici promjena koje su potrebne u razvoju i primjeni novih proizvoda. Nositelji svega su ljudi koji su voljni pokretati promjene i osposobljeni snalaziti se u multidisciplinarnoj okolini koja stvara nove proizvode. Sučeljavaju se dva principa kao temelji obrazovanja i poslovnih potreba. Dobra temeljna znanja stečena kroz sustav obrazovanja kao podloga za cjeloživotni razvoj u struci i kratkoročne potrebe trenutnih vještina za ostvarivanje poslovnog poduhvata za novi proizvod. To su suprotstavljeni zahtjevi. Kroz strukturnu analizu mogućnosti jednog i drugog sudionika u zajedničkom procesu razvoja društva, koje se temelji na razvoju novih proizvoda, predstavljaju temelj dugotrajnijeg održivog razvoja za sve sudionike – obrazovnu zajednicu, gospodarstvo i studente. Sustav kontinuiranog razgovora i rada zasnovanog na zajedničkim ciljevima održivog razvoja cjelokupne zajednice može balansirati dinamiku očekivanja i doprinose svih sudionika.

Kratki životopis

Naslovni prof. dr. sc. Darko Huljenić direktor je istraživačke jedinice u tvrtki Ericsson Nikola Tesla d.d., a ujedno je i izabran u naslovno zvanje profesora na Sveučilištu u Zagrebu Fakultetu elektrotehnike i računarstva gdje predaje na dodiplomskoj nastavi i na doktorskom studiju. U svojoj karijeri je radio niz inženjerskih i menadžerskih poslova. U znanstvenom radu ima više od 90 članaka objavljenih na konferencijama i u časopisima. Aktivan je u istraživačkim projektima u međunarodnim i domaćim projektima te je član inženjerskih udruženja IEEE, ACM.


Dr. sc. Antonija Mršić Radas: "Rimac Automobili – danas i sutra"

Sažetak

Rimac Automobili danas predstavljaju globalni brend, posebice imajući u vidu supersportski potpuno električni automobil C_Two. Zbog vrhunske tehnologije koju tvrtka razvija, postali su dobavljač brojnim proizvođačima automobila i tehnološkim tvrtkama, kao što su Koenigsegg, Aston Martin, Seat, Automobili Pininfarina, Roborace, Hyundai, Porsche, Renault, Jaguar, AMG i drugi. Rimac Automobili imaju dvije ključne poslovne grane koje zajedno izvrsno funkcioniraju: superautomobili i tehnologija. Tvrtka je trenutačno u tranzicijskoj fazi, prelazi s proizvodnje malog broja superautomobila i komponenata za druge proizvođače, na veće projekte koje obuhvaćaju razvoj i proizvodnju većih količina komponenata, što se temelji na preko 800 uposlenika u raznim varijantama uposlenja i ekspanzijskim planovima tvrtke. Realizacija dugoročne strategije tvrtke u značajnoj mjeri ovisi i o obrazovnom sustavu kojega treba unaprijediti, posebice u tehnološkom području, gdje su velika očekivanja od etabliranih hrvatskih tehničkih fakulteta.

Kratki životopis

Dr. sc. Antonija Mršić Radas trenutno radi u tvrtki Rimac Automobili kao menadžer za projekte financirane iz EU fondova i odnose s vladinim institucijama. Njezin rad uključuje utvrđivanje mogućnosti financiranja, identifikaciju istraživačko-razvojnih projekata te pripremu i provedbu projekata, uključujući strateški projekt izgradnje Rimac Campusa. Gospođa Mršić Radas ima više od 15 godina iskustva u javnom, nevladinom i privatnom sektoru. Prije no što se pridružila tvrtki Rimac Automobili, radila je u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta kao načelnica Sektora za inovacijsku politiku, a prethodno kao voditeljica Odjela za suradničke projekte istraživanja i razvoja u tadašnjoj Poslovno-inovacijskoj agenciji BICRO. Bila je i direktorica Udruge poslovnih savjetnika pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Specijalistica je za hrvatsku i europsku javnu politiku u području istraživanja i inovacija, poduzetništva i konkurentnosti te iskusni voditelj projekata. Gospođa Mršić Radas je doktorirala političke znanosti, u području javnih politika i razvoja na Sveučilištu u Zagrebu.

Comments are closed.